Bjerwałdski jězor njeje jenož najwjetša wodźizna Sakskeje, ale skića tež kopicu wólnočasnych móžnosćow. 23 km dołhi asfaltowany kołopuć jězor wobdawa. Z kompletnje asfaltowaneje čary móžeš tež wšitke atrakcije a zajimawostki při jězoru docpěć.
Klětnjanski pobrjóh je něšto wosebiteho, přetož wottud skića so ći na napřećiwnym boku jězora panorama impozantneje siluety Hamorskeje milinarnje. Tež napohlad přistawa ze swojej čerwjeno-běłej swětłownju – prěnjej we łužiskej jězorinje – je parlička za wóčko. W pózdnim lěću 2011 bu swětłownja – symbol Klětnjanskeho přistawa – poswjećena.
Bjez dźiwa, zo so wodosportowcy na Klětnjanskim pobrjohu jara derje čuja. Započatkarjo, kiž chcedźa płachtakowanje wuknyć, su w Klětnjanskim přistawje runje tak wutrobnje witani kaž pokročeni, kiž chcedźa sej čołm wupožčić.
Přistawnišća w Klětnom, Delnim Wujězdźe a Hamorje skićeja pasažěrskemu łódźnistwu optimalne wuměnjenja.
Wězo móžeš so na Klětnjanskim přibrjoze tež kupać. Pobrjóh tu k wodźe cyle złaha spaduje a z tym idealne wuměnjenja za swójby skića. Štóž chce tu dlěje přebywać, móže so na Klětnjanskim campingowanišću zakwartěrować. Dalše informacije wo jězorje a móžnosćach jeho wužiwanja hlej pod www.baerwalder-see.eu.
Wjes Klětno – cyrkej so 1346 prěni raz naspomnja – by so kónc 20. lětstotka bjezmała z woporom Bjerwałdskeje brunicoweje jamy stała. Ale dźakowano politiskemu přewrótej 1989/1990 a protestam wobydlerjow so wjes zachowa. Dźensa je Klětno wusko z wuwićom Bjerwałdskeho jězora zwjazane. Zajimawostce we wsy stej dwě cyrkwi (ewangelska a starolutherska) kaž tež w susodnej wsy Jamno wěži při zajězdźe do něhdyšeho knježeho dwora.